• Home
  • LOCAL NEWS
  • Utoni: Tate okwe tu tume tu ka kondje ngaashi aantu ayehe
'He sent us to war like everyone else' - Utoni
'He sent us to war like everyone else' - Utoni

Utoni: Tate okwe tu tume tu ka kondje ngaashi aantu ayehe

‘Ka pwa li uundikushi’
Minista yIilonga Utoni Nujoma okwa pandula sho ye pamwe naamwayinamati ya wayimine aakondjelimanguluko wo ya kondje pamwe nayo.
Nikanor Nangolo
Minista yIilonga Utoni Nujoma, omwanamati gwanakusa omukokoli presidente Sam Nujoma, okwa ti kutya ye pamwe naamwayinamati, nakusa John Ndeshipanda naSakaria Nefungo, oya talika ko ya fa aakwiita ooyakwawo, oshoka he okwe ya tumu kofronta ya kondjele emanguluko lyoshilongo.

Pethimbo ta popitha aalilasa moshituthihupulitho shahe mOvenduka mEtiyali, Utoni okwa ti kutya tate gwe okwa li i itaala kutya Aanamibia ayehe oya li ye na oshinakugwanithwa shokukondjela emanguluko lyoshilongo shetu, mwa kwatelwa nuunona.

"Otwa pandula oshoka inatu ningilwa po nawa okuyelekanitha nuunona uukwetu, ngele meni lyoshilongo nenge muupongekwa,” okwa hokolola. “Okukala kwetu muupongekwa okwa li kwa fa kwaakwiita ayehe."

Mokushuna konakuziwa, okwa dhimbulukwa nkene: "Ongulohi yimwe, pethimbo lyomwedhi opo tagu piti, otwa longele oondjato dhetu dhu udha oondooha dha gwana noomboloto dhetu tu ye mela lyondjila okuza moAngola okuya koZambia.”

“Mosheendo shetu omwa li nakusa ‘Mitiri’ John Ya Otto, ngoka a li amushanga ndjai gwiikameni yoSwapo pethimbo ndiyaka, otwa li wo pamwe nanakusa hailwa David Meroro, omunashipundi gwopashigwana gwoSwapo ngoka li wo omupresidente gwoSwapo ta kwathele pomathimbo e li meni lyoshilongo, noshowo hailwa Nathaniel Maxuilili noyendji yendji ngaashi nakusa Levi Nganjone," okwa hokolola.

"Konima yokupita pomainda ogendji nokukala moshiponga olundji, omitima dhetu tadhi ti nduku nduku, otwa thiki hewa pondhalate yomakwega poongamba. Nokufudha muule nokwaatala konima, otwa yi mo Angola tu ka wayimine tate naakondjelimanguluko ayehe muupongekwa,” Omunamimvo 72 Utoni a ti. Nujoma okwa mana oondjenda dhe momasiku 8 Febuluali mepipi lyomimvo 95.

Tate gwetu, Komanda gwetu

Shi ikolela ku Utoni, olweendo nduka lwa nika oshiponga otalu holola oohedhinkalelo ndhoka tate gwawo e ya putudha nadho – uuyuuki, eitulomo moshilonga sha simana neitaalo itali tengauka mokukondjela emanguluko lyoshilongo nehumokomeho lyasho.

"Natse inatu kala megameno pethimbo lyekondjelomanguluko ando twaa sile mo. Kutse, tate gwetu okwa li okomanda. Otwa landula omalombwelo ge noondunge dhe, ndhoka dha etwa kokula kwe omuwiliki oomvula noomvula. Shasimana unene, okwe tu longo okusimaneka aakuluntu nokuuva uukwawo wanankali pamwe naashitwa aakwetu.”

Utoni okwa thigi po oshilongo mo1974 nokuya muupongekwa. "Onda mono omadheulo guukwiita nokukondja pamwe noohailwa ooyakwetu, nelalakano lyetu limwe alike olya li okumangulula oshilongo shetu mepangelo lyokatongotongo lyaSouth Africa. Onde ki ilongela uunongononi wopolitika koCuba, ondi ilongele iikwaveta koUniversity of Warwick moUnited Kingdom, nondi ilongele wo onkatu yomaster miikwaveta moLund University moSweden. Konima yokugalukila moshilongo, onda longo mepangelo manga inandi ninga ominista," okwa ti.

Etsomukumo kaakwiita

Kakukutu komatanga gegameno nale general Martin Shalli okwa dhimbulukwa nkene a hogolola Utoni ya ye ya ka ponokele okamba yaKatope mo1979, nokwe mu hokolola onga "omukwiita omuwanawa."

"Manga esiku lyoshiponokela inaali thika, onda hogolola hailwa Utoni, oshoka okwa li omupangi gwaakwiita. Otwi idheulile pamwe moAngola, nonande onda mona omadheulo ga yooloka. Onde ya pamwe nooihalwa Mbulunganga naHelao Nafidi. Otwa li ko tatu kondjo kUumbangalantuzilo shoCharles ‘Ho Chi Minh’ Namoloh a pula ndje, ‘Oshike wa hogolola omuna gwomupresidente?’ onda yamukula, ‘Utoni omukwiita ngaashi ngame nonda pumbwa omupangi omuwanawa gwaakwiita.’ Oshikwawo, Onda hala ndi ka tye limwe lyomomasiku, onda komandele omuna gwomupresidente," Shalli a hokolola neimemeho.

"Lago enene, inandi galuka netumwalaka lyoluhodhi; onde ya naUtoni e na omwenyo. Nopo ihe, mu Febuluali 1983, Nefungo, onkelo yokulipo yaNujoma, okwe ya metanga lyetu. Onda lombwelwa, ‘Inda nokamatyona haka, ka tuma koNamibia. Inandi hala ndi uve ta ka kondjo huka; naka ka kondjele meni lyoshilongo. Nonda hala okulopotelwa kombinga yako konima yoomwedhi hamano aluhe.’ Konima yomvula, onde mu kutha mo meni lyoshilongo noku mu tula komatanga galwe, hoka a longele sigo evi lya manguluka,” ondjai yiita yi li moshipundi shevuluko ya hokolola.

Shalli okwa gwedha po kutya ekuthombinga lyoyanamati yaNujoma mekondjelomanguluko olya kala etsomukumo kaakwiita ooyakwawo.

"Aaleli yalwe muuyuni inaya pitika oyana ya lwe miita. Oshiholelwa, tala ku nakusa Jonas Savimbi – Inandi mona nale ethano lyomwanamati e li kondjembo, nenge ngaa ando ta komanda omatanga. Yakwawo oya tumu oyana yayakwawo ya ka lwe. Ashike Nujoma, ine shi ninga. Shampa nda tala ku [Utoni] nena, ondu uvite uuntsa,” okwa ti.

- [email protected]

Comments

Namibian Sun 2025-04-26

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment