• Home
  • LOCAL NEWS
  • Shanghala ta popile omusinda omutiligane molwa ofaalama ye kOmaheke
UUYENGWI: Omutamanekwa moshipotha shoFishrot Sacky Shanghala. Efano: Rita Kakelo
UUYENGWI: Omutamanekwa moshipotha shoFishrot Sacky Shanghala. Efano: Rita Kakelo

Shanghala ta popile omusinda omutiligane molwa ofaalama ye kOmaheke

Shanghala ota ti uumbangihokololo we itau kwatha ompangu yi tokole pauyuuki
Ahenda ndjai omukulu oti indile ompangu yi ekelehi eithano lye paveta opo a holoke mompangu ongombangi moshipotha shekuthopo lyomusinda omutiligane, shoka sha tulwa mo komunandjungu Job Amupanda.
Nikanor Nangolo
Minista omukulu guuyuuki Sacky Shanghala okwa holola uunyengwi we mokuholoka mompangu ongombangi mOmpangu yopOmbanda shi na sha noshipotha shekuthopo lyOmusinda Omutiligane, nota ti ekuthopo lyomusinda omutiligane otali ka ninga endalangati muufaalama we kOshitopolwa shaMaheke.

Shanghala, osho a ti momikanda dhe dhopaveta dhokOmpangu yopOmbanda, okwa gwedha po woo kutya okwa nyengwa, oshoka ye oshilyo shehangano lyoNamibian Agricultural Union (NAU), limwe lyomomahangano ge li ompinge nekuthopo lyomusinda omutiligane.

Ahende ndjai omukulu, pambilive e yi nyolele okuzilila mokalimosho koWindhoek Correctional Facility hoka a tegelela epangulo moshipotha shoFishrot. Ota indile ompangu yi ekelehi eithano lye lyopaveta opo a kale ombangi moshipotha sha tulwa mo komunandjungu Job Amupanda, ta kondjitha opo omusinda omutiligane gu ze po.

Eithano ndika paveta otali indile Shanghala nomupevi -presidente Netumbo Nandi-Ndaitwah ya kale oombangi mOmpangu yOpombanda yaVenduka molwa epulakeno lyoshipotha li li ko sigo eti 31 Januali.

Amupanda okwa hala omusinda omutiligane gu talike ko gwaa li pakontampango, ta ti ohagu thindile kongudhi oohandimwe nokagu na omatompelo gopaveta kutya ogu li le po shike.



Shanghala ota ti oshipotha otashi kala endangalati meukililo muunafaalama we handiyaka yomusinda omutiligane.

“Pauveko lyandje oshipotha shi li mompangu naashoka tashi kundathanwa, iikumungu mbyoka oya simana muunafaalama wandje handiyaka yomusinda omutiligane,” okwa nyola momikanda dhopaveta.



I ithanwa paumwene molwashoka okwa li omunashipundi omukulu gwokakomisi koLaw Reform and Development Commission nongaminista omukulu guuyuuki, Shanghala ota ti uumbangihokololo we itau ka kwatha ompangu yi tokole pauyuuki.



“Nonande uukwashilyo wandje owa kwisha, ngame oshilyo shehangano lyoNamibian Agricultural Union (NAU) nondi na elalakano lyokutsikila nuunafaalama wandje nokufuta uukwashilyo wandje shampa nda mangululwa. Omadhiladhilo tashi vulika tandi ka gandja muumbangihokololo kehe moshikumungu shika itaga ka kwatha lela ompangu,” ta ti.



‘Ompani yokuhuma ko papolitika’



Shanghala ota ti iilonga ye iikulu kayi na oonkondo dhasha moshipotha shika.

“Eithano paveta ndika olya totha mo iilonga yandje iikulu, ashike piilonga mpoka opu na mboka ye li po taya vulu okugandja uumbangi nomikanda tadhi pumbiwa,” okwa ndjandjukununa momikanda dhe dhopaveta, ta popi kombinga yaminista guuyuuki ngashingeyi Yvonne Dausab nomunashipundi gwongashingeyi gwokakomisi kolaw reform Josua Etuna.

Okwa ti wo kutya eithano paveta ndika olyo oluhindo. “Amupanda oha hindi ndje noshito opamwe nongundu ye yoAffirmative Repositioning (AR) group. Eithano lyopaveta ndika kali shi shimwe shaa shi onkambadhala yokulongitha ndje ongompani yokuhuma ko papolitika omanga ndi li owala onkwatwa yoomvula ntano nda tegelela okupangulwa,” Shanghala a ti.



Eindilo lyaShanghala olya landula eindilo lyaNandi-Ndaitwah, ngoka wo a tula mo eindilo lyomeendelelo kOmpangu yopOmbanda opo yi ekelehi eithano lye paveta. Ota ti ka li mo moshikumungu shomusinda omutiligane sho a li ominista yiikwapondje. Omikanda dhe dhopaveta otadhi ti Okwiithawa paveta okwo elongitho nayi lyoompangu.



Olopota tayi kundathanwa



Mo2021, olopota yomo2014 oya holola kutya ekuthopo thiluthilu lyomusinda omutiligane otaku kwatha oshilongo. Olopota oya ti aanafaalama yomevi lyaayehe konooli, oye na oongombe dha konda pomiliona 1.6, iikombo 700 000 noonzi 430 000, otadhi ka ya momalandithilo omanene ngele omusinda omutiligane ogwa zi po. Oya thaneke wo kutya eliko lyoshilongo okuza muunamapya nuuniimuna otali ka koka okuza poopelesenda dhi li meni lyahamano okuya poopelesenda konyala 20%.

Kakele, aakuthimbinga yalwe ngaashi Ehangano lyonyama lyoMeat Board of Namibia olya kala nokutya ekuthopo lyomusinda omutiligane otaku ka nayipika oshikondo shonyama moshilongo okupitila mokundjungaandjunga omalandithilo gopashitopolwa nogopaigwana, nokudhipaga po thiluthilu oshikondo shonyama yongombe naantu oyendji otaya kanitha iilonga.

Mumvogu, Amupanda okwa andjaganekele okapumbu kolopota ndjika, taka ndjandjukununa uuwanawa nuuwinayi wokukutha po omusinda omutiligane. Okwa ti epangelo otali kambadhala nokwiiyendulula mokuninga omakonakono natango nonande pu na nale olopota yi li po. “Onkambadhala yepangelo okukutha po omusinda omutiligane oya kwatela mo okuningulula omakonakono moomvula mbali dhi li komeho. Shika inashi pumbiwa nosho eindululo lyondilo,” okwa nyenyeta.

Amupanda okwa ti olopota yomo2014, ndjoka ya pula oshimaliwa shoomiliona noshowo oonkundathana dhomuule, oya gandja nale omayamukulo nomathaneko gawo. “Okabinete otaka indile ngiini omakonakono omakwawo ngele oye na nale olopota yi ihwa po momake gawo? Ndyoka etukano kAanamibia,” okwe shi popi moshigongi shiikundaneki mOvenduka mumvogu.

Oonkambadhala dhoKabinete otadhi lalakanene okweeta po omahala gaa na omikithi ngaashi Mangetti, Karikubis, Tsumkwe naSesfontein.

“Epangelo otali ulike uuthethe nenge okuya moshipala owina ekuthopo lyomusinda omutiligane. Aanamibia naya ningwe nawa,” Amupanda a dhenge omuthindo .

- [email protected]

Comments

Namibian Sun 2025-03-01

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment