Okulela neyeme: Omatumbulo gahugunina gaMbumba mokulaleka oshigwana she
Okwi ilongekidha okuya moshipundi shevululuko
Moshipopiwa she shahugunina shokulaleka Omutumba gwoPashigwana omutiheyali noshowo Okabinete, Mbumba okwa dhenge omuthindo koshinakugwanithwa oshinene shi li komapepe gaatotiveta aape, shokugamenena po omilandu nooveta ngaashi tadhi holoka mEkotampango lyaNamibia.
Omupresidente Nangolo Mbumba, ngoka a yi koshipundi molwa onkalo ya shewa, okwa laleke Okabinete nOparliamende ohela konima sho oshikako she shomvula nomwedhi ongomupresitende gwoshilongo tashi ya pehulilo mEtitano.
Mbumba okwi indile Aanamibia ya kale ya hangana notaya kondjele ehumokomeho lyoshilongo omanga taya kondjitha ishewe omashongo ngoka ga taalela oshigwana shetu. Okwa pandulwa koyendji sho a lele oshilongo pethimbo lyokulila oosa dhopashigwana dhanakusa Omupresidente Hage Geingob muFebuluali mumvogu. Melelo lye omo wo a kanithi omulongi gwe, omukokoli presidente gwaNamibia, Sam Nujoma, kuyele nuumvo.
Moshipopiwa she shahugunina shokulaleka Omutumba gwoPashigwana omutiheyali noshowo Okabinete, Mbumba okwa dhenge omuthindo koshinakugwanithwa oshinene shi li komapepe gaatotiveta aape, shokugamenena po omilandu nooveta ngaashi tadhi holoka mEkotampango lyaNamibia.
“Otandi tsu omukumo iilyo yOmutumba gwoPashigwana yopethimbo ndika niikwawo tayi ke ya yomapipi nomapipi, yi longithe egumbo ndika ongompito yokuhumitha komeho omadhiladhilo guukumwe, gemanguluko, guuthikepamwe, noguuyuki ngaashi ge li mEkotampango lyetu,” Mbumba a ti.
Okwi indile aaatotimpango ya kondjele emanguluko lyopaliko nokukondjitha omaudhigu ge li moshigwana ngaashi uukwaludhi, uukwamuhoko, etopoko nuulingilingi.
“Naya tsikile okukondjitha omaudhigu ngaka opo ya simaneke omakankameno ngoka omapendafule gi igandjele oomwenyo dhago, nosho she eta emanguluko momasiku 21 Maarsa 1990.”
Epandja epe
Mbumba ota ka za ko koshipundi pambelewa mEtitano, nokugandja oshipundi shuupresidente kOmuhogololwa-presitende Netumbo Nandi-Ndaitwah, ngoka taka ganithilwa moshilongayakulo.
Mokutala kuupresidente we, Mbumba okwe ekelehi omapopyo kutya elelo aluhe olyo etoye, ashike okwa ti okwa gwanenwa kwaashoka a longa po, sho a laleke oshigwana.
“Nonande onde ya mpaka nena ndi mu laleke, onda dhimbulukithwa kutya okuza miilonga nenge komeho goshigwana, unene komupresitende, ihashi kala oshipu. Yamwe ohaya ti elelo etoye, ashike onda mbilipalelwa sho tandi mu laleke noku ke mu laleka oshiwike shika,” okwa ti.
Okwa holola ondjuulukwe ye okuwayimina moshipundi shevululuko omupresidente omukulu Hifikepunye Pohamba.
“Onda tegamena okuwayimina omuleli ngoka nda simaneka unene, Omupresidente Hifikepunye Pohamba. Ope na oshindji tatu ka kundathana naye.”
Moshigongi she shahugunina nOkabinete, Mbumba okwa gandja olupandu lwe olunene koominista dhe sho dha kala noku mu yambidhidha melelo lye.
“Nonande twa taalele omashongo omanene moomwedhi dha piti, otwa kaleni twi itula mo nokupula komeho nomathaneko gehumokomeho lyoshilongo shetu nokuhwepopaleka oonkalamwenyo dhAanamibia wo,” okwa ti.
Okwa dhenge omuthindo komatokolo goKabinete ngoka taga lalakanene okukoka kweliko lyoshilongo, okweeta po oompito dhiilonga nokukandula po oluhepo, nokwa koleke epondolo metulo miilonga lyomilandu ndhika.
Onkalo yeliko lyoshilongo
Mbumba okwa ndhindhilke kutya onkalo yeliko lyoshilongo oyi li nawa natango, okwa totha mo okumonika kwomahooli nomuku moshilongo, noshowo eyokomeho meyambulo po lyiikwankondo ya yela ( green hydrogen).
“Onkalo yeliko lyoshilongo natango otayi nyanyudha; omolwa okumonikwa kwomahooli, kwomuku nokwoonzo dhokohi yevi, opamwe nehwahwameko lya kwata miiti lyelongitho lyiikwankondo ya yela noshowo oonzo dhomefuta,” okwa ti.
Omupresidente okwa gwedha po kutya oonkambadhala dhokuhilila aalongithipunguli moshilongo shetu nokuhwahwameka ekoko lyeliko lyoshilongo olya tula Namibia koshiyalo nomuuyuni uupe weyambapalo lyoshilongo.
“Sho eliko lyoshilongo shetu tali tsikile nokunawapala konima yuudhigu womukuthi gwoCovid-19, otatu vulu okutegamena oonkondo dhelunduluko tadhi tu ziilile miikwankondo ya yela nomokumonikwa kwomahooli nomuku moshilongo shetu.”
[email protected]
Mbumba okwi indile Aanamibia ya kale ya hangana notaya kondjele ehumokomeho lyoshilongo omanga taya kondjitha ishewe omashongo ngoka ga taalela oshigwana shetu. Okwa pandulwa koyendji sho a lele oshilongo pethimbo lyokulila oosa dhopashigwana dhanakusa Omupresidente Hage Geingob muFebuluali mumvogu. Melelo lye omo wo a kanithi omulongi gwe, omukokoli presidente gwaNamibia, Sam Nujoma, kuyele nuumvo.
Moshipopiwa she shahugunina shokulaleka Omutumba gwoPashigwana omutiheyali noshowo Okabinete, Mbumba okwa dhenge omuthindo koshinakugwanithwa oshinene shi li komapepe gaatotiveta aape, shokugamenena po omilandu nooveta ngaashi tadhi holoka mEkotampango lyaNamibia.
“Otandi tsu omukumo iilyo yOmutumba gwoPashigwana yopethimbo ndika niikwawo tayi ke ya yomapipi nomapipi, yi longithe egumbo ndika ongompito yokuhumitha komeho omadhiladhilo guukumwe, gemanguluko, guuthikepamwe, noguuyuki ngaashi ge li mEkotampango lyetu,” Mbumba a ti.
Okwi indile aaatotimpango ya kondjele emanguluko lyopaliko nokukondjitha omaudhigu ge li moshigwana ngaashi uukwaludhi, uukwamuhoko, etopoko nuulingilingi.
“Naya tsikile okukondjitha omaudhigu ngaka opo ya simaneke omakankameno ngoka omapendafule gi igandjele oomwenyo dhago, nosho she eta emanguluko momasiku 21 Maarsa 1990.”
Epandja epe
Mbumba ota ka za ko koshipundi pambelewa mEtitano, nokugandja oshipundi shuupresidente kOmuhogololwa-presitende Netumbo Nandi-Ndaitwah, ngoka taka ganithilwa moshilongayakulo.
Mokutala kuupresidente we, Mbumba okwe ekelehi omapopyo kutya elelo aluhe olyo etoye, ashike okwa ti okwa gwanenwa kwaashoka a longa po, sho a laleke oshigwana.
“Nonande onde ya mpaka nena ndi mu laleke, onda dhimbulukithwa kutya okuza miilonga nenge komeho goshigwana, unene komupresitende, ihashi kala oshipu. Yamwe ohaya ti elelo etoye, ashike onda mbilipalelwa sho tandi mu laleke noku ke mu laleka oshiwike shika,” okwa ti.
Okwa holola ondjuulukwe ye okuwayimina moshipundi shevululuko omupresidente omukulu Hifikepunye Pohamba.
“Onda tegamena okuwayimina omuleli ngoka nda simaneka unene, Omupresidente Hifikepunye Pohamba. Ope na oshindji tatu ka kundathana naye.”
Moshigongi she shahugunina nOkabinete, Mbumba okwa gandja olupandu lwe olunene koominista dhe sho dha kala noku mu yambidhidha melelo lye.
“Nonande twa taalele omashongo omanene moomwedhi dha piti, otwa kaleni twi itula mo nokupula komeho nomathaneko gehumokomeho lyoshilongo shetu nokuhwepopaleka oonkalamwenyo dhAanamibia wo,” okwa ti.
Okwa dhenge omuthindo komatokolo goKabinete ngoka taga lalakanene okukoka kweliko lyoshilongo, okweeta po oompito dhiilonga nokukandula po oluhepo, nokwa koleke epondolo metulo miilonga lyomilandu ndhika.
Onkalo yeliko lyoshilongo
Mbumba okwa ndhindhilke kutya onkalo yeliko lyoshilongo oyi li nawa natango, okwa totha mo okumonika kwomahooli nomuku moshilongo, noshowo eyokomeho meyambulo po lyiikwankondo ya yela ( green hydrogen).
“Onkalo yeliko lyoshilongo natango otayi nyanyudha; omolwa okumonikwa kwomahooli, kwomuku nokwoonzo dhokohi yevi, opamwe nehwahwameko lya kwata miiti lyelongitho lyiikwankondo ya yela noshowo oonzo dhomefuta,” okwa ti.
Omupresidente okwa gwedha po kutya oonkambadhala dhokuhilila aalongithipunguli moshilongo shetu nokuhwahwameka ekoko lyeliko lyoshilongo olya tula Namibia koshiyalo nomuuyuni uupe weyambapalo lyoshilongo.
“Sho eliko lyoshilongo shetu tali tsikile nokunawapala konima yuudhigu womukuthi gwoCovid-19, otatu vulu okutegamena oonkondo dhelunduluko tadhi tu ziilile miikwankondo ya yela nomokumonikwa kwomahooli nomuku moshilongo shetu.”
[email protected]
Comments
Namibian Sun
No comments have been left on this article