ENDA PO NAWA KUUME KETU: Jacob ‘Omulaule’ HamutenyaETHANO: TWELI PEWA
ENDA PO NAWA KUUME KETU: Jacob ‘Omulaule’ HamutenyaETHANO: TWELI PEWA

Eso lyOmulaule ekanitho enene, Irimari ta ti

Oshigwana tashi lili omugundjuka
Tuyeimo Haidula
Ngoloneya gwOshitopolwa shaShana Elia Irimari okwa ti kutya eso lyomugundjuka omunandjungu nomunawino muunamapya nuuniimuna, Jacob ‘Omulaule’ Hamutenya (36), ngoka a manene oondjenda dhe moshiponga shoshihauto shi nyanyaleka mOsondaaha, ekanitho enene moshilongo ashihe koonono, nota kala nokudhimbulukiwa aluhe.



Hamutenya ngoka a li meniindjela gwehangano lyoAMTA kiitopolwa yokuumbangalantu woshilongo mendiki lyomOngwediva oshowo aafaalelwa yaali - Abner Kambindji naNdateelela Shilongo oya kanithile oomwenyo dhawo moshiponga shomOsondaha ethimbo lyokomatango mondjila onene yoB1 pokati kOtjiwarongo nOtavi. Moshiponga shika omwa hupu owala omuhingi gwosheenditho.



Komapandja gopankalathano okwa kala nokunyolwa omatumwalaka gomahekeleko kaalilasa mboka taya holola nokuhokolola ehaluko lyawo molwa eso lyaHamutenya.



Irimari okwa ti iitya nomatumbulo ke yi na yokufatulula nkene moshitopolwa nomoshilongo tamu kala omwaka omunene ngoka gwe etwa po keso lyaHamutenya.



“Omaso gamwe ohage tu teya po nohaga lulumike nokutapateka oomwenyo dhetu noonkondo. Otwa kanitha omuleli omuwanawa. Omuleli ngoka a li ta yambula po nokuhimitha komeho oshilongo shetu. Jacob okwa li ilongekidha aluhe okukwatha, ta gandja omayele nkene tu na okunkondopeka oshikondo shuunamapya nuuniimuna moNamibia,” okwa ti.



Irimari okwa ti Namibia okwa kanitha omumati omugundjuka ngoka a li e hole oshilongo shaandjawo “nohole yaa shi okuyelekwa”.



Okwa hokolola omunawino muunamapya ongo omulumentu omwiifupipiki ngoka i hi iyulike nenge iyeluthe pombanda, ashike okwa kala kuume kakehe gumwe, ke na okatongo nande.



“Oha paasele kehe pamwe. Okwa li e na omadhiladhilo gokuyambula po oshigwana nokwa li e na ondjodhi ya nkene ta vulu okugwedhela ongushu omwiidhi gwetu gwomomadhiya gu kale hagu liwa kiimuna. Ashike omolwa oshikukuta shoka twa kala musho ethimbo nuule oopoloyeka dhe dhimwe ndhika okwa li dha kalekwa manga,” Irimari a ti, okwa gwedha po wo kutya Hamutenya iha si uunye omadhiladhilo gomuntu nande.



Ya dhengwa pevi

Sho oshikundaneki shoNamibian Sun sha talele po endiki lyoAMTA ongula yoMaandaha, aaniilonga pamwe naye natango opo ya li taya zimine nokwiitaala onkundana ndjika yeso lyaHamutenya, aaniilonga pamwe naye oyendji kaya li ye na iitya nomatumbulo nande, ashike iilonga oya tsikile komeho.



Ndilimeke Heita omwoopaleki mendiki ndika okwa ti Hamutenya okwa li omugandji, omuntu gwaantu nokwa li e na omakwatathano “omawanawa” naaniilonga pamwe naye ayehe.



“Okwa li he tu tsu omukumo tu longe nuudhiginini. Omitima dhetu odha tekauka molweso lye ashike otatu etha ehalo lyOmuwa li gwanithwe. Masiku atuhetuheni natse otatu ka ya kegumbo ndyoka lyaaluhe,” Heita a hekumuna.



Elia Ndakolonghoshi omuhingi gwokambakumbaku kokututa iilandithomwa moAMTA mOngwediva, okwa ti kutya nonande Hamutenya omushona kuyo, ohe ya simaneke.



Ndakolonghoshi okwa ti Hamutenya okwa li oha ti: “Natu simanekathaneni. Otashi vulika mu thike putate nonda pandula sho ihatu yeni mumwe (ihatu ngwandjulathana)”.



Hamutenya okwa li ha kwathele wo mokukaleka po oveta nelandulathano mOshitopolwa shaShana nakomanda gwopolisi Komufala Naftal Lungameni Sakaria okwa ti kutya oya haluka noonkondo naye mwene pahaundimwe eso ndika olye guma lela.



Okwa ti Hamutenya okwa li omulumentu ha longo moshili noneitulomo hela ngaa a zalekelwe ombandi ye konima yoomwedhi ntano, opo longele kumwe netanga lyootate noomeme taya lwitha iimbuluma.



“Kehe shoka a longa, okwe shi longa nomwenyo aguhe. Sho a tamekele ta kwathele opolisi, kapwa li iikutu yiilonga nande. Aluhe ota dhengele ndje ta pula ngele ye ya, opo e yi pewe. Osho nda ningi onkambadhala ndi mu kongele iikutu mbyoka ya hondjwa, opo a gwane mo oshoka okwa li a hala nokuhalela okuwayimina aapolisi opo ya kaleke po oveta nelandulathano. Otatu kala noku mu yuulukwa noonkondo,” Sakaria a ti nokwa gwedha po kutya shampa ya tamekitha iikonga yontumba peinda lyomondjila lyopOshiko mOngwediva, popepipepi elela nendiki lyoAMTA, Hamutenya okwa li he etele aapolisi mboka taya longo esiku ndjoka iiyimati.



Ongodhi ya li ya mangela kumwe aantu



Omuleli gwongundu yoAffirmative repositioning Job Amupanda okwa ti Hamutenya okwa li “ongodhi” ndjoka ya mangele aantu oyendji kumwe.



“Omulumentu e na omwenyo omuwanawa nokwa li shipatululo shoka hashi vulu okupatulula omakumba ogendji. Omukwetukwetu twe mu yugwa keso mepipi lyuugundjuka elele, ashike okwa longa tuu shili. Omupiya gwoshigwana ngoka a kambadhala okuyambula po nokunkondopeka aagundjuka nokukondja wo opo eliko lyoshilongo shaandjawo li koke,” Amupanda a ti kepandja lyokoWhatsApp ndyoka lya totwa po konima yonkundana yeso lyaHamutenya nepandja ndika ohali ithanwa: ‘Iilonga yOmulaule (Omulaule’s Legacy’ nokepandja huka oku na aantu evovi.



Epandja lyoThe Namibian Opportunities olya hokolola nkene Hamutenya a longitha ethimbo lye noonkondo dhe, opo a kwathele aagundjuka ya mone oompito dhiilonga no ya vule okwiiyambula po yoyene.



Hilma Moses, omutoti po gwepandja lyoNamibian Opportunities, okwa ti eso lyaHamutenya olyo ekanitho enenenene kuNamibia.



Okunyangadhala kwe okwa dhana onkandangala onene mokukokitha epandja ndika ndjoka lya totelwe po 2016, oonkambadhala dhe odha kwatha nodha guma lela aagundjuka oyendji moNamibia, noita ka dhimbiwa nande.



Moses okwa ti kutya Hamutenya okwa li i itula mo shili mokunkondopeka aagundjuka opo ya kale noonkalamwenyo tadhi ti sha.



Hamutenya okwa yakula nokuwilika olundji nopendji, ngaashi ongo oshilyo shokomitiye ogandjimayele miikautekinika nomapekapeko mEwawa lyAagundjuka moSwapo, oshilyo sha hogololelwa mokomitiye pitithi yehangano lyaailongi aakulu moUnam noye wo omukalelipo gwehangano ndika lyaailongi aakulu kolutuwiliki talu lele oshiputudhilo shaUnam, oshilyo mewilikongundu lyoNamibia Agronomic Board (NAB), omupeha nashipundi gwewilikongundu lyehangano lyaagundjuka National Youth Service (NYS), omukuutumbithi gwetonatelonongelo mosekondele yIipumbu mOshakati, omunashipundi gwokakomitiye kuunamapya nuuniimuna nomakuti moshiputudhilo shoNational Training Authority (NTA).



Hamutenya okwa li wo omwiilongi noMandela Washington Fellowship. Okwa e na onkatu yoMaster mIikwangeshefa (MBA), omunawino mokuungaunga nOonzo dhOpaushitwe okuzilila koshiputudhilo shoNamibia Business School, okwa li a mono onkatu yoBachelor of Science mUunamapya koshimpungu shOkulonga nuungomba wiikulya ndjoka i ilongele moshiputudhilo shaUnam. Okwi igwedhela ko wo nuukoosa kiiputudhilo ngaashi University of Queensland moAustralia, Amity Uttar Pradesh moIndia noshowo nouniversiti yaTexas Tech University moAmerika. Okwa li i ipyakidhila nokwiilonga iikwaveta noSouthern Business School moSouth Africa. [email protected]



OSHITENGA OSHILULULULU: Nakusa Jacob ‘Omulaule’ Hamutenya



EFANO: TWE LI PEWA

Comments

Namibian Sun 2025-04-12

No comments have been left on this article

Please login to leave a comment